O projektu

 

Slučajan izbor priče

U Srbiji su manjinska prava dobro regulisana zakonima. Problem je u njihovoj ne-primeni. Primećujem i da se pripadnici nacionalnih zajednica teže zapošljavaju, ali kako to dokazati? U zadnje vreme i pitanje sekularnosti države utiče na to, kako se manjine osećaju, a sve više se osećaju kao građani drugog reda, jer iako je Srbija na papiru sekularna država, stvaran život nam pokazuje da je crkva sve više prisutna u državnim stvarima. Pravoslavna crkva. Ne-sekularnost države gura pripadnike nacionalnih manjina u ponovno samozatvaranje. Duže vreme mi to smeta, jer ta situacija ljudima koji ne pripadaju pravoslavnoj crkvi nameće osećaj nepripadnosti društvu koje grade isto kao i pravoslavni vernici.I neki pripadnici nacionalnih manjina nisu bili u nekim stvarima istrajni, naprimer u očuvanju jezičkog identita, jer želja da se uklope, da ne smetaju, je u jednom trenutku bila jača od želje da se sačuva i na nove generacije prenese znanje maternjeg jezika. To tvrdim, jer deo moje porodice ima slovačko poreklo, a udala sam se (davno) u mađarsku porodicu, a u selu sa većinskim srpskim stanovništvom. Da ne smetamo. A naša deca, već odrasli ljudi, ne znaju da pričaju ni slovački, ni mađarski...


Ispričane priče

Pratite nas na

Pratite nas redovno na našoj Facebook strani

 

Pratite nas redovno na našem YouTube kanalu

Projekat podržala

Projekat je podržala Fondacija za otvoreno društvo, Srbija